Zdrava hrana je predmet mnogih diskusija u modernom vremenu.

Čini nam se da se danas mnogi od nas trude da se hrane što zdravije. Šta više, nekima je to postala obaveza, te su im u opticaju razne proverene i neproverene činjenice o hrani kojima se vode u odabiru namirnica, planiranju i balansiranju obroka.

Mnogi od nas se nalaze u neprekidnom „začaranom“ krugu kada je u pitanju izbor zdrave hrane, obzirom da se lista „zdrave“ hrane neprestano menja!

Žao mi je što vam to kažemo, ali mnogima bi se, posle čitanja ovog članka, stavovi o zdravoj hrani mogli i promeniti.

Lista od 8 namirnica koje predstavljamo često se smatraju zdravim. Pogledajte ih i proverite da li se na listi nalazi i vaša omiljena „zdrava“ hrana.

Proverimo zajedno listu mitova o „zdravoj“ hrani koje je nauka razotkrila!

1. Biljno ulje

Pomislite verovatno kako nešto što potiče od biljaka može biti štetno?!

Međutim, biljna ulja kao što su suncokretovo ulje, sojino ulje, ulje semena pamuka, itd. zapravo mogu biti štetna po zdravlje.

Za početak, biljna ulja su bogata omega-6 masnim kiselinama. Da bi dobro funkcionisale ćelije našeg organizma, mora se održavati ravnoteža između omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Mnogi upravo konzumiranjem biljnih ulja, dovode u neravnotežu ove dve omega masne kiseline. Ova neravnoteža dovodi do strukturnih promena u ćelijama i može da dovede do raznih upala u organizmu. A upala u organizmu je jedan od najvećih uzročnika hroničnih bolesti.

Takođe, u biljna ulja se dodaju različiti aditivi, a postoji opasnost da se neka od njih prave i od genetski modifikovanih kultura.

Pokušajte da koristite maslinovo, kokosovo i avokadovo ulje kad god možete.

 

2. Integralni hleb

Ako kupite hleb koji ima konzistenciju belog hleba, a navode da je integrlani ili hleb od celog zrna žita, verovatno ste pali na jedan od marketinških trikova.

Ako jedete pravi integralni hleb ili hleb od celog zrna, primetićete razliku.

Često se integrlani hleb dobija od kombinacije belog brašna sa mekinjama i pšeničnim klicama.

Pri odabiru hleba zanemarite oznaku „integralno“. Zahtevi za ovu vrstu hleba su veoma niski i ne garantuju da je vaš hleb blizu 100% integralnog zrna. Uvek proverite sastojke.

 

3. Agava sirup

Ovu zamenu za šećer ćete pronaći u delovima prodavnica namenjenim zdravoj hrani.

Poželjno je zameniti šećer zbog metaboličkih promena koje izaziva prekomerna konzumacija šećera. Većina promena nastaje zbog fruktoznog šećera.

Fruktozni šećer je šećer iz voća i on je naslađi šećer. Zdrav je ukoliko se unosi konzumiranjem voća.

Ukoliko se koristi kao zaslađivač ili u industrijski prerađenim proizvodima, može biti veoma štetan, jer se tako unosi u mnogo većim količinama.

Međutim, agava sirup sadrži oko 80% fruktoze, što je viši nivo fruktoze nego od šećera.

Vremenom fruktoza može oštetiti jetru i dovesti do dijabetesa tipa 2.

Generalno, budite oprezni sa svim zamenama za šećer.

4. Jogurt sa manje masnoće

Mlečni proizvodi sa niskim sadržajem masti trebali bi biti zdraviji od onih sa većim sadržajem masti? Ne nužno.

To što jogurt ne sadrži prirodne masnoće nije toliko opasno, već jednostavno dobijamo nutritivno nekvalitetniji proizvod.

Problem jogurta nije u masti. Problem jogurta je nezdrav šećer!

Kada birate jogurt, pogledajte sadržaj šećera.

 

5. Pahuljice za doručak

Pahuljice za doručak smatramo zdravom hranom. Ali nije!

Marketing za ovakvu vrstu hrane je veoma zastupljen, a takođe i veoma uverljiv.

Kada pogledate kutije sa pahuljicama, na svakoj se navodi nešto što asocira na zdravo. Na jednima piše da smanjuju holesterol, na drugima da su zdrave za srce. Takođe, na mnogima piše da sadrže većinu vitamina i minerala.

Žitarice se, za svrhu proizvodnje pahuljica, ekstrudiraju odnosno prvo se izlažu visokoj temperaturi i visokom pritisku kako bi se pretvorile u sitne pahuljice, a zatim ekspandiraju kako bi se mogle konzumirati bez prethodnog kuvanja. No, tako se uništava njihov sastav.

Osim zbog načina prerade, pahuljice su štetne i zbog svog sastava.

Većina pahuljica je napunjena rafinisanim šećerom. To uključuje i žitarice koje se navode da su „zdrave“, kao na primer granola.

Takođe, mogu da sadrže i sintetičke vitamine i minerale.

Stoga, većinu prerađenih žitarica punih šećera uklonite iz svoje ishrane.

 

6. Energetske ili proteinske štanglice

Zauzimaju visoko mesto među „zdravom“ hranom, naročito za one koji redovno vežbaju, ali u stvari nisu zdrave.

Za početak, energetske ili proteinske pločice ili štanglice često sadrže proteinske izolate, frakcionisana ulja i bezbroj konzervanasa.

Isto tako, one imaju nekada mnogo više šećera nego obična čokolada.

Možda da izaberete klasičnu čokoladu, ionako ima lepši ukus:-)

7. Voćni sokovi

Kaže se da jedna jabuka dnevno drži doktora podalje od vas. Velika je zabluda da ako je voće zdravo, da je zdrava i čaša soka od voća.

Na primer, čaša soka od jabuke dnevno može dovesti do rasta šećera u krvi i do gojenja.

Glavni problem voćnih sokova je sadržaj šećera. Ispijanje jedne čaše soka od voća dnevno može nekada imati više šećera nego jedna limenka gaziranog soka. U svakom slučaju, najzdravije je pojesti jednu svežu voćku.

Prilikom ceđenja voća mi, zapravo, mnoge njegove zdrave delove bacamo, npr. kora jabuke, seme maline, memebrana pomorandže. U njima su vlakna, antioksidanti, fitonutrienti, vitamini i minerali.

Celo voće sadrži vlakna koja usporavaju brzinu apsorpcije šećera u krv.

Da ne pričamo o tome da se brže zasitite ako pojedete jednu celu voćku, nego da popijete njen isceđen sok.

8. Veganski proizvodi

Veganska ishrana je zdrava zar ne? Pa to zavisi. Na primer, veganska zdrava slanina od prerađenog sira, verovatno ne bi trebala da se nađe na stolu u domu onih koji se hrane na ovaj način. Ovaj proizvod sadrži mnogo dodataka i , još uvek veganskih, sastojaka. Zamenski proizvodi su ono što bi trebalo da izbegavate ukoliko ste vegan. Voće, povrće i žitarice su ono što treba da preovladava u vašoj ishrani.

Na kraju, izbor je uvek i ipak samo vaš…